Razgovor sa suradnikom:Bugoslav/Pismohrana 9

Pismohrana
1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10

Iđe li ča

Evo me u kafani, gdje si ti nevidim te od dima? :)--Šokac ℗ 21:59, 13. siječnja 2012. (CET) Kafić uzdravlje:)--Šokac ℗ 14:14, 15. veljače 2012. (CET) okrugli stol.--Šokac ℗ 21:40, 1. ožujka 2012. (CET)

O člancima

Bog Bugoslave! Hvala na pomoći.

Neke stvari sam očito zaboravio zbog rjeđeg uređivanja. Što se tiče poveznice na nacionalnost osobe mislim da bi logičnije bilo staviti poveznicu na nacionalnost, a ne na zemlju tj državu. Ostalo na što upućuješ mi je dakako poznato, samo što uvijek postoji više načina kako se nešto može uraditi. Ako sam kategorizirao nekategoriziranu stranicu ona je ubrzo i prebačena na szr. Iako se o pojedinim postupcima može dugo raspredati mislim da bi bilo mnogo bolje baviti se produktivnijem radom. Što misliš npr o ovom članku? --Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 19:09, 20. siječnja 2012. (CET)

Crnogorski

Imam popise svih odbijenih i prihvačenih zatijeva od 2006 godine. Zahtjevi se ne rišavaju po nikakvim knjižnicama i bibliotekama, ni u washingtonu, kakve su to gluposti. A ovdje su prihvačeni i odbijeni zahtijevi za 2009 godinu. --Zeljko (razgovor) 23:58, 21. siječnja 2012. (CET)

Odgovor se nalazi ovdje. -- Bugoslav ^(razgovor) dne 22. siječnja 2012., 00:39 (CET)

Nisam ja tebe ništa pirtao da mi odgovaraš, a i nisi ništa odgovorio. Di je ta zamolba. Nema je jwel ne postoji. Zahtjevi se šalju u Houston na ovu adresu i nigdje drugdje, samo se tamo donose odluke. ISO 639-3 Registrar SIL International, Office of Language Information Systems 7500 West Camp Wisdom Road Dallas, Texas 75236 USA ISO 639-3/RA web site: http://www.sil.org/iso639-3/default.asp Email: iso639-3@sil.org

Eto toliko. kad bude priznat navest čemo odmah kod da je to međunarodno priznati jezik. Zasad je nažalost samo službeni jezik međunarodno nepriznat. --Zeljko (razgovor) 01:12, 22. siječnja 2012. (CET)

Irc

Mnogo posla, drugi put. Skela (razgovor) 22:18, 8. veljače 2012. (CET)

Mjeseci iranskog kalendara

Evo ovako to izgleda na perzijskom:

1. Farvardin
2. Ordibehešt
3. Hordad
4. Tir
5. Mordad
6. Šaherivar
7. Meher
8. Aban
9. Adar
10. Daj
11. Bahman
12. Esfand

Ono s bošnjačke Wikipedije što si mi poslao je nije izravno prevođeno s perzijskog jezika već neizravno preko turskog, a ovaj prijevod gore napravio sam uz pomoć članka Calendars s Encyclopædia Iranice. Primjeti da po tablicama niti oni ne koriste Sh već Š za „Ordibehešt” ili „Šaherivar”, a jedine promjene koje sam ja načinio u odnosu na englesku transliteraciju jest umetanje slova e u imena mjeseci „Šaherivar” i „Meher”, i to na temelju (nepisanog) pravila u hrvatskom da se između hr dodaje e: Tehran=Teheran, Šehrezada=Šeherezada, itd. Hrvatsko-perzijski rječnik (nažalost) ne postoji, niti neka akademska institucija za regulaciju perzijskog, a kada bi strogo preslovljavali slovo po slovo izgubili bi dio samoglasnika koji se u perzijskom pismu niti ne pišu (dobili bi Thran, Šhrzad), što znači da je fonetska improvizacija donekle ipak nužna. Nešto zanimljivo za kraj - pogledaj ime trećeg mjeseca zoroastrijskog kalendara na avestičkom jeziku. --Orijentolog (razgovor) 18:16, 9. veljače 2012. (CET)

Što se tiče same Irance kao izvora to što je pisana na engleskom ne znači da su nazivi nužno anglizirani jer spomenuo sam već da njeni autori u tekstu koriste i dijakritičke znakove.
Ovo je izravna transliteracija s perzijskog, stavljam je da se vidi gdje ima odnosno nema samoglasnika: (1) FVRDIN, (2) ARDIBHŠT ili ARDIBHŠT, (3) HRDAD, (4) TIR, (5) MRDAD, (6) ŠAHRIVR, (7) MHR, (8) ABAN, (9) AZR, (10) DI ili DJ, (11) BHMN i (12) ASFND. Sad možemo po redu:

1. Farvardin - Ovo nikako ne može biti fervardin, jer ne samo da A (umjesto E) koriste suvremeni stručni izvori već je ovjereno da se slovo A koristilo i u drevnom avestičkom, i u pahlavijskom (srednjoperzijskom).
2. Ordibehešt - U starijim iranskim jezicima ovo je počinjalo s A, a tako počinje i danas na modernom perzijskom. Možemo zadržati, ali i mijenjati pozivajući se na latinski.
3. Hordad - Nije sporno jer proizlazi iz pahlavijskog.
4. Tir - Neupitno ostaje, izravan prijevod i sukladno svim izvorima, isti oblik imao je i na pahlavijskom.
5. Mordad - Isto kao u slučaju Hordada.
6. Šaherivar - Vidim da su ovdje drugi izvori dosta eksperimentirali, ali treba definitivno završiti na -var; ili kako je napisano ili Šaherevar.
7. Meher - ili Miher? Osobno se neću protiviti tvojoj ideji jer ovo s E je suvremeni oblik, a I je puno stariji oblik (prema Mitri).
8. Aban - Neupitno ostaje, izravan prijevod i sukladno svim izvorima, isti oblik imao je i na pahlavijskom (staroperzijski je Apan, ali nije riječ o arabiziranom obliku).
9. Adar - Neka samoglasnik obavezno ostane A; inačice Ader/Azer su turcizmi. Poznato je da je iranski adarski postao turciziranim azerskim (korijen je isti). Zato i jesam imenovao Azarbajdžan (Iran) (to jedno slovo može imati ozbiljnu političku konotaciju). Predlažem zadržavanje prema pahlavijskom (latinski koji navodiš spaja DZ), jer Azar je prema suvremenom (napola turciziran pa nema smisla).
10. Daj - I ovdje treba izbjegavati E jer je iz pahlavijskog (i avestičkog) vidljivo da je korišteno A, a tako se izgovara i danas. Zadnje slovo može biti i I (ja sam ga kroatizirao s J).
11. Bahman - I ovdje definitivno ide A umjesto E.
12. Esfand - Kada se ono perzijsko slovo A stavlja na početak izgovara se kao æ. To je novotarija perzijskog jezika, u pahlavijskom i ranijim se nije ni rabilo, a ako ćemo prema latinskom možemo pisati i Asfand.

Sad kad malo pogledam onaj bošnjački prijevod vidim da je turcizirano apsolutno sve što je moguće (E umjesto A). Međutim, nije svaki takav A/E-slučaj ograničen na turcizme, ima i starovjekovnih grčko-latinskih primjera. Najbolji je Perzija (grč. Persis, lat. Persia) koju su drevni Perzijanci nazivali kao Parsa (ovjereno na Behistunu i brojnim drugim epigrafskim natpisima). Ako još što zatreba javi. --Orijentolog (razgovor) 01:51, 12. veljače 2012. (CET)

Bok Orijentolože,

gledao sam i tražio turske nazive, našao sam ih kod autora Kudreta Emiroğlua, koji u svom djelu iz 1995. navodi ove nazive: Farvardin, Ordibehest, Hordad, Tir, Amordad, Çahrivar, Mehr, Aban, Azar, Day, Bahman, Isfendarmaz. To bi moglo značiti dvije stvari (1) turski je jezik prihvatio neke nove nazive, (2) u turskom su jeziku ti nazivi ranijega postanja. Našao sam i zanimljivu kategoriju wikt:en:Category:fa:Months tamo su i tadžički nazivi, primjerice Хурдод. Nadam se kako se slažemo o potrebi navođenja što boljih naziva, što usklađenijih s hrvatskim književnim jezikom i njegovom normom.

Zato mi je jako zanimljiv tvoj primjer Perzija gdje se, slično kao i u slučajevima Beludžistan, Pendžab, Hedžas i sličnim slučajima nalazi slovo e, a ne slovo a. Stoga je potrebno i u drugim slučajima tražiti što bolju riječ za hrvatski jezik i kulturu hrvatskoga jezika, a ne na neke političke korektnosti. Citat: Upitnima se (s gledišta pravopisa) mogu pokazati i razlozi [zahtijevanjâ] na tzv. izvornom pisanju koji očito ne počivaju na jezičnim ni pravopisnim osnovama. Prethodni citat govori inače o vlastitim imenima nekih mjesta, a ne o tzv. općim imenicama (predmeti, pojave, i sl.). Mjeseci se u hrvatskome pišu malim početnim slovom, bez obzira na činjenicu kako ih je pisao učrednik Gaj. Gaj koji je kritizirao Starčevića i govorio tko je najglavniji temelj jugoslavenske, ili kako ju mi polag stare dogodovštine nazvasmo ilirske narodnosti.

1. farvardin – ako već tako mora biti, te je i ovaj oblik nazočan u turskom jeziku. Pheruardin je u latinskom stoga bi moglo ići i kod nas fervardin. Kompromisno.
2. ardibehešt – između ordibehešt i ardibehešt izabrano ono što više odgovara latinskome.
3. hordad – tadžički jezik ima Хурдод, ipak se slažem kako ovdje Hordad ima više smisla.
4. tir – nije se ni dovodio u pitanje.
5. mordad – tako je i u latinskom.
6. šaherevar – ok, u turskom je -rivar
7. miher – između meher i miher usuglašeno prema Mitri. Kad je oko njega vedro, to se zove Ivanjsko ljeto, a oko Mitrova dne, Mitrovo ljeto. Do Ivanja dne zdrijeva žito u lugovima; a tader mu je rok, da se bere i iznosi. Đurđevica (3. XI.) svetkuje se (...). Taj se mjesec naziva prema Mitri (tako piše u onom latinskom izvoru), stoga bi se u hrvatskom jeziku čitav mjesec mogao zvati mitrov.
8. aban – nije bilo prijepora o tome.
9. adar – ako već tako treba, dobro. Azarski jezik.
10. deja – zašto se u ovom slučaju ne uzima suvremeni perzijski? Kako je u hrvatskome jeziku veljača jedini naziv u ženskom rodu, tako je i ovdje moguće nazvati mjesec deja, primjer: dogodilo se 10. deje. umjesto dogodilo se 10. deja. U turskom jeziku je naziv Daj, tako i u tadžičkom Дай. Ako su u pahlavijskom već pisali Day, a sada suvremeno pišu Dey, ni tu nije teško odlučiti.
11. bahman – u latinskom je Behmen, baš se pitam, jer se u perzijskom govori i onaj nastavak -mah (što znači mjesec), čitaju li oni bahman-mah ili koji put ipak izgovore e.
12. asfand – znači moglo bi asfand, iako mi se čini da bi bilo bolje malo produljiti taj naziv, malo prema latinskom?

[D]o 1950. godine omjer javljanja oblika opština i općina bio je šest puta veći u korist oblika općina. Alija Isaković dao je analizu lista Oslobođenje od 1945. do 1950., po njegovim zaključcima, riječ nogomet rabila se u omjeru 9 : 1 prema onoj drugoj riječi. Teror srpskohrvatskoga povećavao se, izgleda smišljeno i na liniji „Gajreta”, a nasuprot „Narodnoj uzdanici”. Iz tih razloga ne razumijem zašto prijevod Muhameda Kantardžića držiš bošnjačkim prijevodom? Prof. Muhamed-ef. Kantardžić se spominje kao bivši tajnik Ulema-medžlisa u radu Zlatka Hasanbegovića O pokušajima donošenja Ustava Islamske vjerske zajednice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ČSP, vol. 33., br. 1/2001., 75. – 90.. Kantardžić je bio članom Glavnog odbora Muslimanskoga kulturnoga društva „Narodna uzdanica” u Sarajevu (1940./41.), posljednjeg koji je izabran u mirnodopskom razdoblju. „Narodna uzdanica” je bila prohrvatski (politički / nacionalno) orijentirana organizacija bliska Stjepanu Radiću, itd. itd. Ja se ne bih tako lako odrekao Kantardžića, osobito ako je taj rad napisao 1952. godine. Novosadski zaključci su od 10. pros. 1954. Samo orječna istraživanja mogu iznjedriti neko odlučno stajalište o Kantardžiću.

Ako su ti nazivi došli preko Kantardžića (1900. — 1976.) to ne mora nužno značiti kako su ti nazivi pogrješni. Citat iz Jezika, str. 86., god. 1960., br. 8.–10. „ Većina novina i časopisa bilježila je latinske nazive mjeseci, dok su hrvatske novine, časopisi i kalendari imali narodne nazive mjeseci. Nakon oslobođenja gotovo da je tih naziva i nestalo. Od povremenih publikacija, kalendar Hrvatskog kulturnog društva »Napredak«, za tri godine (1946—1948), koliko je ovo društvo postojalo, imao je latinske i narodne nazive mjeseci. (...) »Takvim (astronomski kalendar) Vrhovnog islamskog starješinstva«, koji sastavlja i uređuje preko 30 godina profesor Muhamed Kantardžić, ima oboje nazive mjeseci, a isto tako i kalendar »Dobri pastir«, koji izdaje istoimeno udruženje katoličkih svećenika u Bosni i Hercegovini. Iako je, koliko je dosad poznato, prvi put zapisano upravo u Bosni narodno ime jednoga mjeseca, čini se da će opet u Bosni najprije i iščeznuti upotreba njihova. ” (str. 86.). Za godinu 1949. (London : The Islamic review, br. 37.) našao sam ovu rečenicu In this spring, a new wave of arrests started, of which the rector of the Islamic High School in Sarajevo, Dr. Shakir Effendi Sikiric, and the university professor Muhamed Kantardzic, are also supposed to be victims. (objavljeno 1949.). Treba Kantardžića gledati razumno.

Ako se u hrvatskom jeziku standardno govori i piše Perzija, Beludžistan, Pendžab, Hedžas, a u turskom pišu Farsça, pa nije teško izvući neki zaključak.

Ako već imamo prigodu dobro učiniti za hrvatski jezik, treba vidjeti da državama Mali, Burundi, i sličnima, dometnemo nastavak -ija kojim se i ovako imenuju države. Završetak -i u nominativu imenica muškoga roda i ovako imaju samo neke tuđe opće imenice (Pavešić, 1971.), stoga bi dei stvarno mogao biti deija, kraće deja. Eto još malo za razmišljanje. -- Bugoslav ^(razgovor) dne 13. veljače 2012., 02:49 (CET)

Refik Bulić, Bosanski jezik u praksi i normi, PrintCom, Tuzla, 1999., ISBN 9958-9726-7-0, str. 50.

Živio, bio sam nešto zauzet jer nemam vremena zadnjih dana.

1. Farvardin - našao sam djelo „Animadversiones in Chronologica Eusebii” J. Scaliger, 16. st., str. 168.) koji na latinskom spominje Pharuardin (kao i inačice Pharurdin, Phrurdin i Pharauardin), znači nije pravilo da je na latinskom isključivo Pheruardin i bolje da zadržimo ovo podcrtano.
2. Ardibehešt - Slažem se.
3. Hordad - Slažem se.
4. Tir - Navodim uvijek zbog redosljeda, znam da nije sporno.
5. Mordad - Slažem se.
6. Šaherevar - Slažem se.
7. Miher - Neka ovako bude glavno, a Mitrov se može dodati uz glavno značenje kao inačica, favoriziram ideju.
8. Aban - Isto kao u slučaju Tira, samo redosljed.
9. Adar - Slažem se.
10. Daj(a) - Pazi, u perzijskom nema slova E. Sastoji se od dva slova, prvo je naravno D, a zatim slijedi znak koji se može preslovljavati kao I, Y ili J. U avestičkom je bilo Dah(uš), u pahlavijskom tj. srednjoperzijskom Daj.
11. Bahman - Samo Bahman, bez E.
12. Asfand - Slažem se, ali ne mislim da ga valja produživati jer to je skraćenica drevnih naziva mjeseci, isto kao u slučaju Daje i Bahmana. Znači, to bi bila improvizacijska iznimka. --Orijentolog (razgovor) 20:15, 15. veljače 2012. (CET)

Bravo Bugi! :) Svaka čast na pomoći i ostalom, no još ćeš mi morati objasniti kako djeluje ono sa sistemskim porukama jer s time se nikad nisam služio. --Orijentolog (razgovor) 08:39, 19. veljače 2012. (CET)

Temelji uređivanja

Odgovoriću pitanjem, o kojim se to temama ne bi trebalo pričati? Mi se svi ovde zalažemo za ispravnost članaka, da činjenice u njima budu istorijski ispitane i potkrepljene dokazima jer je ovo enciklopedija a ne naše lično viđenje istorije i simpatije prema određenoj strani! Evo ga jedan primer nepristrasnog članka— Škabrnja, ovde doslovno piše,″ Kada su srpski zločinci iz susjednih sela uz pomoć JNA počinili 18. studenog 1991. masakr u Škabrnji, kada su ubili 84 branitelja i civila, a selo sravnili sa zemljom″ a da pri tome nema ni jedne reference i ne pišu imena tih ljudi nego piše da su to srpski zločinci! To je generalizovanje i demonizovanje čitavog naroda! Ja želim da sarađujem, tamo gde fale reference ti ih dodaj, još bolje ukoliko imaš kvalitetnije informacije, članak će biti bolji. Pozdrav i svako dobro! --MzP (razgovor) 23:22, 13. veljače 2012. (CET)

Ti kao odgovor na ovo daješ program jedne nebitne stranke, ako ćemo tako onda možemo i o programima hrvatskih nacionalista gde je Hrvatska sve do Drine! Kada si već tako žustar u brzom odgovaranju zašto onda ti ne bi ispravio tu nepravdu i umesto ″srpski zločinci″ napisao da je u pitanju bila grupa kriminalaca? --MzP (razgovor) 23:43, 13. veljače 2012. (CET)

Ne mogu se složiti sa tobom po pitanju Karadjordjevića, niti ih mogu staviti u isti koš sa Pavelićom i Hitlerom. Kada se govori o zločinu onda se govori o pojedincu ili kriminalnoj grupi a ne o narodu. Problem je što po pitanju svih sukoba na ovim prostorima stoje ideološke i kulturološke razlike. Kada se kaže Jasenovac misli se na ustaše koje imaju svoja imena i prezimena a ne na hrvatski narod. To je ona ganica neutralnosti o kojoj ja pričam,mene je lično briga ko si, kako se zoveš i kome se moliš ali ako si kriv odgovaraćeš. Velika Srbija nije bila projekat Karađorđevića već propaganda Habzburške monarhije. Mihailo Obrenović je imao ideju o nekoj vrsti unije na Balkanu ali dalje od toga se nije išlo. Projekat Karađorđevića je Jugoslavija. --MzP (razgovor) 12:55, 14. veljače 2012. (CET)

Tko je rekao da se cijela familija Karagjeorgjevitsch trpa u isti koš s bilo kime? Lijepo sam ti napisao monarhofašistički karađorđevićevski režim, dakle onih koji su uzeli i velikosrpsku ideologiju te se stavili pod patronat familiji dok je vladala. Taj pridjev, pisan malim slovom, označava one koji su politički bili na liniji režima, praktično politički pokret, reklo bi se (preciznost pojma upitna) cincarski pokret, dok su Karađorđevići kao trenutačne živuće osobe zaštićeni, a posvojni pridjev od prezimena Karađorđević bio bi primjerice Karađorđevićevi sinovi (ili nešto tomu slično, pisano velikim početnim slovom). Primjeri su »titovski misliti i boriti se«, titovski komunistički sistem i sl. Nemoj misliti da se ovdje ne zna što se događa u Marseilleu na i oko 9. listopada, i kakve se sve poruke šalju s tog mjesta. Ne vidim svrsishodnost tvog obraćanja meni, u kome samo daješ neke svoje ocjene, a o člancima i izvorima ništor (ili skoro pa ništor). Kad se navodi Jasenovac misli se na Općinu Jasenovac u Sisačko-moslavačkoj županiji i na općinsko sjedište koje je 2001. brojalo 780 žitelja. Čuj, tvoju rečenicu koja završava s odgovaraćeš različiti ljudi mogu pročitati na različite načine. Ja ću je pročitati s predmetkom ni- u slučaju drugog spominjanja riječi je. Eh, da su ostali Obrenovići bili bi dobri odnosi između Austro-Ugarske i Srbije, ništor više od toga, a i ti dobri odnosi ne bi dugo potrajali. Nu tako nije bilo. Projekt je Karađorđevića bio vlast u Srbiji, prije svega tamo. Jugoslavija je izvorno projekt većeg dijela iliraca, dakle hrvatski projekt, koji su poslije propagirali članovi Jugoslavenskoga odbora u Londonu. Znaš li da u hrvatskom jezičnom standardu opstoji razlika između riječi Nehrvat i riječi nehrvat? Razlika je u velikom odnosno malom početnom slovu! Što se mene tiče, rasprava o tvojim pitanjima je završena. -- Bugoslav ^(razgovor) dne 14. veljače 2012., 17:06 (CET)

Zar je toliki problem priznati da nije u redu da piše ″srpski zločinci″?--MzP (razgovor) 08:23, 15. veljače 2012. (CET)

Republika Srpska

Moje izmjene su se odnosile na sljedeće: Promijenio sam imena opština upisujući današnja imena umjesto onih iz 1991. (ili nekad prije). To ne može da bude sporno jer se radi o činjenici koju zna svako u BiH. Stoga ne vidim zašto bi se vraćala ta izmjena.

Što se tiče druge izmjene, ja sam rečenicu preformulisao na način koji nikome ne bi trebao da smeta. Dakle stavio sam da je genocid počinjen (presuđena činjenica) i čak nisam dirao drugi dio koji još uvijek neosuđene smatra za zločince (ali tako se svugdje smatra pa se ne mora mijenjati). Nivi niste stavili nijedan nezavisan izvor za vašu tvrdnju. Čak vam je tvrdnja kontradiktorna jer samo koji red naviše piše da je RS nastala 1992, a Srebrenica je bila 1995.

Obavjestite me ukoliko želite da nađem te izvore, ali ih i vi potražite za svoje tvrdnje.--Marko rajkovic (razgovor) 23:04, 14. veljače 2012. (CET)

Ovako, za imena mislim da nista u pravu, ali neka bude. Onda najbolje navesti originalna imena u zagradi. Ako je za ovo drugo vaš komentar "tako nešto" onda se zapitajte gdje ide vaša Wiki. To je vrlo teška tvrdnja i morala bi biti referencirana. Kako bi bilo da stoji : "Hrvatska je nastala na etničkom čišćenju srpskog naroda u periodu 1991-1995", zasnovano na "tako nešto". Stoga predlažem da ostane na mojoj izmjeni koja se zasniva na presuđenoj činjenici. Molim za brz odgovor.--Marko rajkovic (razgovor) 23:40, 14. veljače 2012. (CET)

Ja sam na savjet Željkov stavio prvo izvorni naziv pa se ti sad s njim objašnjavaj. Opet se vraćamo na ovo drugo da je to " zaključak na osnovu djelimično sagledanih činjenica". Ne vidim šta je problem s ovim mojim da stoji da je počinjen genocid i etničko čišćenje. Ništa nije izostavljeno niti ja išta netačno napisano. --Marko rajkovic (razgovor) 00:00, 15. veljače 2012. (CET)

Nazivi su važni zbog informacija o kojemu se mjestu radi; ako su ih već oni preimenovali onda mora dodat stari naziv. --Zeljko (razgovor) 00:04, 15. veljače 2012. (CET)

Nagrada za nagrade

Bok. Ah da prva nagrada koju sam dodijelio, to sam i ja primjetio. Zapravo davno sam odlučio kako neću davati nagrade odmah natrag - recipročno, nego ću pričekati i gledati malo iz kog bih razloga dao. Primjetio sam ja tebe i ranije, a i mnoge druge suradnike. Meni je u stvari bitno da sam više koncentriran na nešto određeno (koji je razlog) kad nekom razmišljam dati nagradu i tako sam to izbjegavao (odgađao) dok nisam dobio par nagrada, onda sam odlučio pričekati barem pola godine. Pozdrav --Vhorvat (razgovor) 02:05, 16. veljače 2012. (CET)

Đuro

Nešto za tebe! ;) --Orijentolog (razgovor) 08:59, 8. ožujka 2012. (CET)

Oba su pala!

Nešto su mijenjali kod premještanja članaka, pa još uvijek radim po "automatizmu". Hvala!--MaGa 09:06, 12. ožujka 2012. (CET)

Tekst podnaslova

Pa imamo kodnu stranicu kod svakog jezika uz samo ime i vodi na sve one stranice osim linguista. --Zeljko (razgovor) 10:25, 14. ožujka 2012. (CET)

na linguistu su ti svi dijalekti, porodice, skupine, i izumrli jezici; opet sa svojim kodovima. Sve mi to imamo uz svaki jezik, samo ako se ljudi znaju služit. Onaj kod uz ime jezika, vodi te na ostale stranice i povijest jezika. --Zeljko (razgovor) 10:31, 14. ožujka 2012. (CET)

To si ti tek sad otkrio. tamo su i svi zahtjevi za priznanja, priznanja i odbijenice. prouči malo, zanimljivo je. --Zeljko (razgovor) 10:32, 14. ožujka 2012. (CET)

Novopriznati jezici u 2. mjesecu ove godine

Nova priznanja jezika u 2. mjesecu ove godine, i nove košarice. --Zeljko (razgovor) 20:18, 16. ožujka 2012. (CET)

Re: Podborje

Bok. Koliko znam nisam uređivao ništa u vezi Podborja niti Banskog Grabovca, a onaj edit nije moj, tako da mi nije baš jasno što si htio reći, odnosno je li ono uopće trebalo biti upućeno meni :). Silver hr (razgovor) 22:22, 16. ožujka 2012. (CET)

1. Bilo bi puno jasnije da je upućeno meni da si se referirao na neku izmjenu koju sam ja napravio, a ne netko drugi, kao što si i napravio u odgovoru.
2. Nisam znao da na hr wikipediji preusmjeravanja popravljaju botovi, super. No, pretpostavljam da se slučajevi u kojima tekst linka nije isti kao naziv članka i dalje trebaju ručno razmotriti (kao što je slučaj u članku Česi u Hrvatskoj).
3. Mijenjanje linka u Česi u Hrvatskoj je bilo potrebno jer sam ispravljao naziv naselja iz netočnog u točno. Kao što je meni Kubura napisao, naselja se pišu onako kako je definirano u Narodnim novinama. Ne znam koji entitet je više mjerodavan od Hrvatskog sabora da odlučuje o nazivima naselja.
4. Popravljao nisam ništa drugo osim linkova zato što mi osobno ne odgovaraju uređivanja po principu "svega po malo"; više volim da se svako uređivanje bavi jednom stvari.
5. Budući da je Brestovac Daruvarski. preusmjeravanje, nisam htio odlučivati je li točka na kraju greška ili ne, samo sam promijenio odredište preusmjeravanja. Primljeno na znanje u vezi botova. Silver hr (razgovor) 23:20, 16. ožujka 2012. (CET)

Re: Ispravljanje u svim člancima, na svim mjestima?

1. Do sad nisam ispravljao bivša imena naselja tamo gdje su točna u povijesnom kontekstu niti namjeravam.
2. Možeš li biti precizniji oko onog dijela o zanemarivanju wikipedijskog pravopisa? Smatraš li da sam ga ja zanemario? Ako da, gdje i što točno?
3. Ako sam dobro shvatio, ti ne želiš da se ispravljaju netočna imena naselja u tekstovima članaka, nego samo u nazivima? Ne vidim razlog za to, štoviše bilo bi nedosljedno. Nadalje, kao potporu tome navodiš da prometni znakovi za Gornje Mrzlo Polje Mrežničko navode Gornje Mrzlo Polje i Donje Mrzlo Polje. Ako to i je istina, to samo odražava neusklađenost stanja na terenu s važećim zakonskim propisima; to nije nekakav pravni presedan koji ima prednost nad zakonom.
4. Ako se ovdje zapravo radi o tome da je tebi stalo da ja ne trošim svoje vrijeme na nešto što je tebi osobno nevažno, ne moraš brinuti, sve je u redu :) Silver hr (razgovor) 01:20, 17. ožujka 2012. (CET)

Živia

Živia mi, prijo! Kubura (razgovor) 08:36, 19. ožujka 2012. (CET)

Re: Mrve

Mrve! Oprosti za mrve, ali ja ih uglavnom pišem kako bi udomio članke koji su Siročad, kad mi ponestane drugih opcija za "udomljavanje"! Trudi se da ih inače ne stvaram, Lijepi pozdrav! Vedran12 (razgovor) 23:16, 2. travnja 2012. (CEST)

Bilo ih je i preko 2500 siročadi, pred nekoliko mjeseci, a moje je namjera iskorijeniti ih. Vedran12 (razgovor) 23:27, 2. travnja 2012. (CEST)

Smjernica 60 minuta

Pozdrav Bugoslave. Drago mi je da druge suradnike upozoravaš i skrećeš im pozornost na pravila i smjernice Wikipedije na hrvatskom jeziku. Ja bih ti skrenuo pozornost na smjernicu 60 minuta. Pozdrav--Ex13 (razgovor) 00:07, 3. travnja 2012. (CEST)

IP

Što napisah - (upravo) napisah, a što se tiče cenzure, na svojoj stranici za razgovor sam ostavio neke slične stvari, na diku onih koji su napisali (nek' se zna, i nek' uđe u zapisnik). Ponekad ih je zgodno podsjetiti na to.--MaGa 17:24, 10. travnja 2012. (CEST)

Barcelona

Zašto ti ne izmijeniš izvore i citate nego samo vratiš onaj predložak i ostavljaš tekst neuređenim?--Smajlić12 (razgovor) 11:00, 13. travnja 2012. (CEST)

Bok! To je apsolutno u redu, ali ja sam kompletan članak preveo s engleske Wikipedije na kojoj taj članak već ima status Izabranog. Niti jedan izvor nije imao onu oznaku dead link koju inače znaju imati članci na toj Wikipediji. Iz tog razloga mislim da se treba vjerovati tim izvorima; uostalom kad se piše o nogometnom klubu koji nije iz Hrvatske, rijetko će se pronaći puno Izvora s hrvatskih web stranica (ili bilo gdje drugdje). Povrh svega, ono što je pisalo prije na našoj Wikipediji o ovom klubu je prava travestija (ne u činjeničnom, već gramatičkom smislu) i tada je s razlogom bio postavljen ovaj predložak. Sada, kada je članak kako-tako uređen, mislim da puno bolje i ljepše izgleda. :)--Smajlić12 (razgovor) 11:09, 13. travnja 2012. (CEST)

Bok! Samo da još napomenem sad kad već "pričamo" o tome da imam osjećaj da se u posljednje vrijeme malo prevelika pozornost daje tim Izvorima, jer pretpostavljam da onoga tko dođe na našu Wikipediju i želi saznati više o bilo kojoj temi prvo što će zanimati će biti sam tekst (koji mora biti uredan i gramatički ispravan te raspoređen nekakvim kakvim-takvim logičnim redoslijedom), a tek onda - ako želi ići u detalje i dubinu same teme - će gledati Izvore i zanimat će ga da li je istina to što je na Wikipediji napisano. Iz tog razloga bi onda svaka rečenica morala imati Izvor, a to velika većina članaka nema. :) A kad već spominješ Izabrane članke - bilo bi lijepo da se i uključiš u njihov odabir. Nekako je zapušten taj dio Wikipedije u zadnje vrijeme; imam osjećaj da samo nas dvojica/trojica konstantno nešto predlažemo. Ako će se tako nastaviti, imat ćemo Izabrane članke tijekom ljeta isključivo o filmovima, nogometu i avionima. :) --Smajlić12 (razgovor) 11:47, 13. travnja 2012. (CEST)

Re: Od strane?

Bok! Uvažavam tvoju preporuku - svakako ću se potruditi izmijeniti na već postojećim člancima ovu pogrešku kada naiđem na nju, a i u buduće ću se truditi ne upotrebljavati više ovaj izraz. :) --Smajlić12 (razgovor) 11:50, 13. travnja 2012. (CEST)

E, a pazi sad ovaj smijeh: ispravljam sad ovo kod Barceloninog članka što si mi naveo "od strane" i zapazim ovaj službeni Wiki tekst koji stoji ispod prozorčića u kojem pišemo članke: Slažete se da ćete biti naznačeni kao autor od strane korisnika najmanje preko poveznice ili URL-a na stranicu na kojoj ste doprinosili. :) --Smajlić12 (razgovor) 11:56, 13. travnja 2012. (CEST)

Re:

Trenutačno sam u poslu pa nažalost ne mogu, ali porazgovarat ćemo o onim slučajevima kad tad. I nemoj misliti da se iti 1% ljutim na tebe ili išta slično, živ mi bio! --Orijentolog (razgovor) 22:40, 13. travnja 2012. (CEST)

OK, sad ću ja to... --Madridista Razgovor 19:29, 14. travnja 2012. (CEST)

Nema potrebe, ispasti će da nešto opet muljamo na svoju ruku iako nismo ni zemljopisci/geografi, jezikoslovci/lingvisti ili administratori. ;) Za koji dan postaviti ću kompromisno rješenje glede tih pitanja (treba malo više vremena) i biti ćeš pozvan da izraziš i svoje mišljenje oko svega. Zato, bez brige! :) Lijep pozdrav. --Orijentolog (razgovor) 02:49, 22. travnja 2012. (CEST)

Barca

Bok! Ispravio sam pogreške na koje si ukazao u članku o Barceloni: "od strane" (iako mi još uvijek nisi odgovorio na ovu moju gornju opasku u vezi toga), stavio točke iza svake godine u Izvorima i stavio kraticu "str." umjesto "p." i "pp.". Mislim da je to bilo sve što si naveo i nadam se da je sada članak podoban za uklanjanje oznake pravopisa. :) --Smajlić12 (razgovor) 14:10, 18. travnja 2012. (CEST)

WP:IČ : 26. 2012.

Ok. Priznajem, nisam baš gledao okolo kad sam postavio glas.--Jack Sparrow (razgovor) 08:13, 19. travnja 2012. (CEST)

razgovor sa suradnikom

htio sam pričati sa suradnikom Ceha, sad sam zbunjen--Bojovnik (razgovor) 23:24, 19. travnja 2012. (CEST)

IP-ova petljanja

Onaj IP je nešto uklanjao, kopirao sadržaj s jednog članka u drugi (Lotus) te zahtijevao spajanje. Nemoj baš služiti takvima.
Neka se prvo registriraju da bismo mogli razgovarati.
Ovako nas kojekakvi likovi mogu povlačiti za nos. Prvo registracija, pa ćemo onda želje. Ako ni zbog čega drugog, ono iz poštivanja prema onima registriranima koji su se namučili napisati neke članke ili pridonijeti na njima. Kubura (razgovor) 04:48, 23. travnja 2012. (CEST)