Treći Reich

Veliki Njemački Reich Großdeutsches Reich ↓ 1933. – 1945. ↓ Zastava Grb Geslo "Ein Volk, ein Reich, ein Führer." "Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa" Himna "Das Lied der Deutschen" "Horst-Wessel-Lied" Lokacija Trećeg Reicha Treći Reich na vrhuncu moći Glavni grad Berlin Jezik/ci njemački Vlada Diktatura Führer  - 1934. – 1945. Adolf Hitler Predsjednik  - 1933. – 1934. Paul von Hindenburg  - 1945. Karl Dönitz Kancelar  - 1933. – 1945. Adolf Hitler  - 1945. Joseph Goebbels  - 1945. Ludwig von Krosigk Povijest Međuratno razdoblje i Drugi svjetski rat  - Hitlerov dolazak na vlast 30. siječnja 1933.  - Osnivanje 27. veljače 1933.  - Ermächtigungsgesetz 31. ožujka 1933.  - Anschluss 13. ožujka 1938.  - Bitka za Berlin 2. svibnja 1945.  - ukinuta 5. srpnja 1945. Površina  - 1939 633786 km² Stanovništvo  - 1939 69314000       Gustoća 109,4 st/km²  Valuta Reichsmarka Prethodnice Nasljednice Weimarska Republika Saar (Liga narodas) Savezna Država Austrija Prva Čehoslovačka Republika Druga Poljska Republika Luksemburg Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj Austrija pod Savezničkom upravom Treća Čehoslovačka Republika NR Poljska Luksemburg

Treći Reich (njmački: Drittes Reich), također poznat kao nacionalsocijalistička Njemačka (njemački: Nazionalsozialistische Deutschland), službeno Njemački Reich (njemački: Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943. Veliki Njemački Reich (njemački: Großdeutsches Reich) od 26. lipnja 1943. pa nadalje naziv je za njemačku državu koja je postojala od 1933 do 1945 kada je bila pod vlašću Adolfa Hitlera i Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke. Poslije 1938., neslužbeni naziv za državu bio je i Velika Njemačka (njemački: Großdeutschland).

Dana 30. siječnja 1933. Adolf Hitler postao je kancelar Njemačke s odobrenjem predsjednika Paula von Hindenburga. Iako je vodio koalicijsku vladu, Hitler je ubrzo položaj predsjednika pretvorio u simboliku i uklonio nenacionalsocijalistički element iz vlade. U vrijeme nacionalsocijalizma u Njemačkoj dolazi do gospodarskog procvata, veliki broj nezaposlenih dobiva posao u vojsci. Gospodarski procvat donio je Hitleru i njegovoj stranci ogromnu popularnost, iako je postojao maleni otpor protiv njegove vladavine, kao primjerice u Srpanjskoj uroti iz 1944. Tajna policija Gestapo pod vodstvom Heinricha Himmlera obračunavala se s liberalima i komunistima, te vodila represivnu politiku protiv Židova. Nacionalsocijalistička stranka preuzela je kontrolu nad sudovima, lokalnim vladama i građanskim ogranizacijama osim Katoličke i Protestantske crkve. Za promidžbu nacionalsocijalizma brinuo se ministar propagande Joseph Goebbels, koji se služio filmovima, masovinim okupljanjima i Hitlerovim darom za govor.

Hitler je bio viđen kao Führer (vođa), držao je svu moć u svojim rukama. Iako je nacionalsocijalistički režim prikazivao Hitlera kao vođu kome je svatko dužan odgovarati za greške, njegovi podanici imali su određeni stupanj autonomije i mogli su samostalno donositi odluke.

Hitlerova vanjska politika 1930-ih obilježena je raznim teritorijalnim zahtjevima. Hitlerova ofenzivna vanjska politika dovela je do istupanja Njemačke iz Lige naroda (1933.), neprihvaćanjem Versajskog sporazuma, ponovnim naoružavanjem (1935.), vraćanjem Saarske oblasti (1935.), remilitarizacije Rajnske oblasti (1936.), stvaranjem saveza s Mussolinijevom Italijom (1936.), slanjem vojne pomoći Francovoj Španjolskoj u građanskom ratu (1936. – 1939.), ujedinjenjem s Austrijom (Anschluss, 1938.), preuzimanjem Češke i stvaranjem nezavisne Slovačke (1938.), potpisivanjem sporazuma Ribbentrop-Molotov sa Sovjetskim Savezom (1939.) i invazijom na Poljsku u rujnu 1939. Uskoro Britanija i Francuska započinju Drugi svjetski rat objavom rata Njemačkoj 3. rujna 1939.

U vrijeme Drugog svjetskog rata Njemačka uspjeva vladati skoro cijelom Europom, Sjevernom Afrikom s ciljem da uspostavi novi, nacionalsocijalistički poredak u Europi. Njemačka, zajedno sa svojim saveznicima, među kojima je bila i Nezavisna Država Hrvatska, biva poražena od strane brojnijeg neprijatelja 8. svibnja 1945.

Područje

Granice Njemačke iz 1933. nastale su još Versajskim sporazumom 1919. Na sjeveru je Njemačka dodirivala Sjeverno i Baltičko more i graničila s Danskom; na istoku je Njemačka bila podijeljena na dva dijela, tako je graničila s Litvom, Slobodnim Gradom Danzigom, Poljskom i Čehoslovačkom; na jugu je Njemačka graničila s Austrijom i Švicarskom, i na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom, Nizozemskom i Saarskom oblašću, koja je bila pod upravom Lige naroda. Granice se mijenjaju nakon što Njemačka vraća Saar pod svoju upravu, zatim se Njemačka ujedinjuje s Austrijom, što je poznato kao Anschluss, Minhenskim sporazumom dobiva Sudetenland od Čehoslovačke i u ožujku 1939. ruši Čehoslovačku stvarajući nezavisnu Slovačku i protektorat Bohemija i Moravska. Prije rata Njemačka dobiva i regiju Memel od Litve. Njemačke granice nastavljaju se mijenjati i u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Kronologija

1. 30. siječnja 1933. Adolf Hitler postaje kancelar Njemačke u manjinskoj vladi (njegova stranka ima 38% glasova u Reichstagu, njemačkom parlamentu)
2. 28. veljače 1933. 86-godišnji Hindenburg pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o obrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju
3. 5. ožujka 1933. na izborima nacisti dobivaju 44% glasova, zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu
4. 23. ožujka 1933. - u Reichstagu izglasan "Zakon o punomoći" kojim se sve ovlasti parlamenta preseljavaju na Vladin kabinet, praktično Hitleru u ruke
5. 10. svibnja 1933. - palež liberalnih knjiga u Berlinu
6. 22. lipnja 1933. - nacistička stranka jedina u Njemačkoj (ostale su zabranjene ili raspuštene)
7. 26. siječnja 1934. Njemačka i Poljska potpisale 10-godišnji pakt o nenapadanju
8. 30. lipnja 1934. - "Noć dugih noževa" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva SA (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu, a Hitler im je ispunio želju
9. 2. kolovoza 1934. predsjednik Hindenburg umire, Hitler sjedinjuje položaj kancelara i predsjednika u novu funkciju: Führer (vođa)

Vojna hijerarhija

Wehrmacht - Vojska

OKW - Vrhovno zapovjednštvo pješaštva

Šef OKW-a - feldmaršal Wilhelm Keitel

Načelnik operativnog stožera - general pukovnik Alfred Jodl

Heer - Pješaštvo

OKH - Vrhovno zapovjedništvo vojske

Vojni vođe u službi

general pukovnik Werner von Fritsch (1935. - 1938.)

feldmaršal Walther von Brauchitsch (1938. - 1941.)

Führer i Reichskanzler Adolf Hitler (1941. - 1945.)

feldmaršal Ferdinand Schörner (1945.)

Kriegsmarine - Mornarica

OKM - Vrhovno zapovjedništvo mornarice

Mornaričke vođe u službi

Großadmiral Erich Raeder (1923. - 1943.)

Großadmiral Karl Dönitz (1943.-1945.)

General admiral Hans-Georg von Friedeburg (1945.)

Luftwaffe - ratno zrakoplovstvo

OKL - Vrhovno zapovjedništvo ratnog zrakoplovstva

Reichsluftschutzbund

Zrakoplovne vođe u službi

Reichsmarschall Hermann Göring (do 1945.)

feldmaršal Robert Ritter von Greim (1945.)

Abwehr - Obavještajna služba

kontraadmiral Konrad Patzig (1932. - 1935.)

viceadmiral Wilhelm Canaris (1935. - 1944.)

Waffen SS

Reichsführer-SS Heinrich Himmler

Popis važnijih dužnosnika Trećeg Reicha

Ovaj članak dio je niza o povijesti Njemačke

Rana povijest

Germanski narodi Migracijsko razdoblje Franačko Carstvo

Srednji vijek

Istočna Franačka Kraljevina Njemačka Sveto Rimsko Carstvo Ostsiedlung Kleinstaaterei

Stvaranje nacije

Rajnska konfederacija Njemačka konfederacija i Zollverein Revolucije u Njemačkoj 1848. Sjevernonjemačka konfederacija Ujedinjenje Njemačke

Njemački Reich

Njemačko Carstvo Prvi svjetski rat Weimarska RepublikaSarsko područje • Gdanjsk • Memelland • Austrija • Sudeti Treći Reich Drugi svjetski rat

Njemačka poslije 1945.

Okupacija OstgebieteIseljavanje NijemacaZapadna Njemačka • Saar • Istočna Njemačka Ponovno ujedinjenje Njemačke

Danas

Savezna Republika Njemačka

Ostale teme

Vojna povijest Njemačke Teritorijalne promjene Njemačke

(ovdje je navedeno samo njih 15, za cjelovit popis vidi Istaknuti nacisti)

Adolf Hitler - Führer (vođa)- premijer, predsjednik države i vrhovni zapovjednik Wehrmachta
Hermann Göring - Reichsmarshall i premijer. Ministar zrakoplovstva.
Rudolf Hess - Führer-ov zamjenik
Joseph Goebbels - ministar propagande
Albert Speer - Hitlerov arhitekt i budući ministar naoružanja
Heinrich Himmler - zapovjednik SS-a i upravitelj njemačke policije
Martin Bormann - voditelj NSDAP-a (nacističke stranke)
Joachim von Ribbentrop - ministar vanjskih poslova
Alfred Rosenberg - Reichsleiter
Walther Funk - ministar industrije
Wilhelm Frick - ministar unutarnjih poslova
Ernst Kaltenbrunner - Vođa RSHA
Hjalmar Schacht - ministar bez lisnice, predsjednik Reichsbank
Konstantin von Neurath - voditelj tajnog Kabineta.
Arthur Seyss-Inquart - Reichsstatthalter (namjesnik) u Austriji

Vanjske poveznice

• (engl.) Axis History Factbook — Third Reich
• (engl.) Third Reich in Ruins - Photos taken during the Nazi regime compared to present-day locations
• (engl.) Hitler's Third Reich in the News - Daily edited review of Third Reich-related news and articles.
• (engl.) The High Cost of Vengeance, by Freda Utley (1949; PDF, size - 20 MB)
• (njem.) NS-Archiv - Large collection of original scanned Nazi documents
• (njem.) The German Resistance and the USA
• (njem.) WWW-Virtual Library Contemporary History - Germany - Catalog with online resources
• (njem.) The Third Reich and National Socialism in Color - a video documentary by Spiegel TV
• (rus.) Weapons of the Third Reich

Predložak:Link FA